inverted-pyramid-web

Evo zašto nitko ne čita Vaš sadržaj

Naše istraživanje je pokazalo kako samo jedna od pet osoba čita web sadržaj od riječi do riječi. Većina ih takoreći skenira sadržaj i čita samo ono što ih zanima.

Grupu koja ne čita cijeli tekst pitali smo za razloge, i evo što su nam rekli:

Razlozi preskakanja sadržaja

 

I to bi bio odgovor. Neki od naših čitatelja će sad napustiti ovaj članak i to je u redu zato što se ostatak članka odnosi na one koji žele dublje proučiti ovu temu.

Model ledenjaka

Pokazat ću Vam nešto čudno. Ovo je članak od 400 riječi koji bi lako mogao biti i članak od 4000 riječi. prezentiranje sadržaja u cijelosti može obeshrabriti čitatelja, i zato sam u članku prikazao samo bitne dijelove, a proučavanje ostatka sam ostavio na slobodu čitatelju tako što sam ga učinio dostupnim klikom na hypotext [+]  klikni za više informacija.

Hypotext

hypo ˈhʌɪpəʊ/ od Grčkog hupo ‘ispod’.

Hypotext je način prikazivanja sadržaja po potrebi. Radi kao običan link ali ne prekida “user experience” šaljući ga na drugu stranicu. Klikom na link dodatna informacija se prikazuje na željenoj poziciji iste stranice. Ponovni klik sakriva informaciju.

Hypotext Crunch

Hypotext Expanded

Ovo pomaže poboljšanju user experience na nekoliko načina:

  • Pomaže lakšem brzom pregledu sadržaja uklanjanjem visualnih ometala.
  • Ohrabruje čitanje sadržaja kroz manji prikaz vidljivih riječi.
  • Prikazivanje dodatnih informacija po potrebi omogućuje interaktivnost i personalizaciju.
  • Posjetitelj ostaje na stranici na kojoj je i bio što smanjuje ometanja i prekidanja.

Ovaj način komprimiranja visualnih informacija omogućuje čitateljima dobivanje cjelokupnog sadržaja pruživši im prigodu personaliziranja informacija koje čitaju.

Skinite WordPress plugin: https://downloads.wordpress.org/plugin/hypotext.zip

Detaljne informacije: https://wordpress.org/plugins/hypotext/

Primjer Shortcode Formata:

hypotext shortcode

Inovacija

Novinari u prosjeku više naginju pisanju web-friendly načinom od ostalih online izdavača. Postoji mnogo odličnih primjera [+] ali  njihov način pisanja se i dalje čini ograničen novinarskim načelima.

Jedan od mojih osobnih favorita je članak koji je napisala Kia Kokalitcheva za Fortune “Rano ujutro je u biti najgore vrijeme za piti kavu” . Članak je dugačak samo 240 riječi, što znači kako i zauzeti čitatelji kao što sam ja mogu pročitati članak do kraja. Kia daje odgovor odmah na početku članka a dodatne informacije je dodala putem linkova.

Viđao sam eksperimente koji kombiniraju model obrnute piramide sa narativnim modelom. Jedan od primjera je članak “Zdravstveni stručnjaci su otkrili koliko bi trebali sjediti svaki dan” napisan od Brigid Schulte iz Washington Posta. Sa 1355 riječi, članak je duži no što većina ljudi želi čitati. Brigid daje odgovor u prvom paragrafu, sa ostatkom članka koji se nastavlja bez strukture , čineći teško razumljivim koju to vrijednost za čitatelja prža nastavak članka. Moja pretpostavka je da ovaj hibridni model služi za obje vrste čitatelja, one koji traže brzi odgovor kao i one koji imaju nešto više vremena za ubiti.

U nadi da izjednačim korisničko iskustvo sa njegovim očekivanjima kreirao sam obrnutu piramidu [+]

Obrnuta piramida je metafora koju koriste novinari i pisci za ilustraciju prioritiziranja i strukture informacije unutar nekog teksta (npr. vijesti). Česta je metoda pisanja vijesti (a može se koristiti i za druge vrste tesktova, blogovi i editorijali). Ovo je najbolji način za razumijevanje osnova izvještavanja vijesti. Široko je rasprostranjen u školama za masovne komunikacije i novinarstvo, te se sistematski koristi u medijima koji pokrivaju Englesko govorno područje. Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Inverted_pyramid

inverted-pyramid-web

Sa lijeve strane vidimo klasičnu obrnutu piramidu, a sa desne je modificirani model sa dodatnim detaljima sakrivenim u hypotext. Ovi podaci su jednostavno dostupni za sve koji ih traže. Dodatne informacije ne moraju biti postavljene na kraj članka, njihovo postavljanje može i treba biti kontekstualno.

Nisu oni mi smo

Način na koji pišemo nije kompatibilan načinu na koji čitamo web sadržaj.

Znimljivo je to što je ovo istraživanje jednako onome objavljenom 1997 od strane Nielsena [+]. U posljednjih 20 godina nismo učinili ništa vezano za nekompatibilnost našeg pisanja i čitanja web sadržaja. Ne znam za Vas, ali ja ovdje vidim odličnu priliku.

Prva faza istraživanja provedena je u Travnju 2015 a uključivala je 500 Australskih korisnika Android uređaja, koje smo pitali kako čitaju online sadržaj. Samo 15,9% čita cjelokupan sadržaj.content-consumption-breakdownNaši rezultati su bili identični Nilsenovim rezultatima iz 1997:U istraživanju kako ljudi čitaju web sadržaj otkrili smo kako 79% test korisnika uvijek samo preskenira stranicu, a samo 16% uvijek čita cjelokupan sadržaj.Izvor: NielsenFollow up istraživanje je provedeno u Svibnju 2015 godine a uključivalo je 100 Australskih korisnika Android uređaja koji nikada ili skoro nikada ne čitaju cjelokupan sadržaj.  Testerima je ponuđena lista sa 6 razloga za preskanje sadržaja, sa mogućnošću višestrukog odabira.

Nestrpljiv sam za pronalaženjem odgovora 56%
Tekst je predugačak 47%
Izgubio sam zainteresiranost za ono što sam čitao 43%
Loš layout i formatiranje 38%
Teško ili zbunjujuće za čitati 18%
Ne vjerujem web stranici 18%
Ostalo* 7%

Iz ovih odgovora naučili smo da postoji nekoliko značajnih čimbenika koji uključuju odbojnost prema agresivnim reklamama i određenim fromatima sadržaja kao što su liste i clickbaits:

Oglasi su prenapadni.
Saznao sam sve što me je zanimalo u prvom ili drugom paragrafu.
Brzo čitam.
Zanimala me određena informacija, nema potrebe da čitam bezkorisne infromacije.
‘Liste’ i ‘clickbait’ su loši.
Samo su određeni dijelovi zanimljivi.
Spremio za kasnije čitanje.

Download: Neobrađeni podaci istraživanja

Web sadržaj se proizvodi ogromnom brzinom. Article marketing, guest blogging, oglašavanje, davanje mišljenja, intervjui, liste! Na agresivan način dovodmo web do zasićenja, natječući se za pažnju čitatelja, što na kraju dovodi do zasićenja sadržaja [+].

Thought Leadership

Prije nego sam objavio ovaj članak kontaktirao sam nekoliko autoritativnih osoba iz industrije, te zamolio za feedback o hypotextu i web-friendly obrnutom modelu piramide. Feedback je bio odličan, ali trebati će Vam samo nekoliko minuta za čitanje. Odlučite sami[+].

John Mueller

Webmaster Trends Analyst
Google

john-muellerZgodna ideja. Vjerojatno podcjenjujemo skriveni sadržaj, što je možda u redu… Moja prva misao je bila, ako nije kritično bitna za članak , zašto i dodati tu informaciju? Ja volim stvari svoditi na minimum, i ponekad potrošim više vremena na ukljanjanje stvari nego na pisanje.

Druga stvar koja mi je pala na pamet je da iznova donosiš fusnote. Ovo će vjerojatno imati dobru prolaznost kod nekih, ali ne znam na kraju koliko je vrijedan napor implementacije. Moraš pisati i razmatrati napisano, odlučiti gdje će biti prijelaz za ubacivanje dodatnog sadržaja, a gdje za sakrivanje  bez utjecaja na čitljivost ostatka članka (također sam imao problem skužiti gdje kliknuti – točkasti linkovi mogu biti puno toga, ja osobno bih testirao različita grafička rješenja). Vjerojatno si uradio posla, dovoljno za dvije posebne verzije članka.

Sa druge strane, ovo je jedna od stvari koje su lake za praćenje i mjerenje (pregledi, klikovi, vrijeme čitanja određenih dijelova), i gdje stvarni podaci imaju utjecaja na donošenje odluke. Ja bih pokušao pratiti, na primjer, koliko su čitatelji skrolali i koliko su dugo proveli čitajući određeni dio sadržaja.

Ako bi mogao automatski prepoznati koji tip čitatelja je na stranici (da li stvarno čitaju ili samo skrolaju?), mogao bi ubaciti suptilan sadržaj sa strane ili ga čak prikazati ispod vidljivog dijela. Ovo bi vjerojatno povećalo iskoristivost potpuno uklanjajući UI.

AJ Kohn

Blind Five Year Old

AJ-KohnVećina ljudi ne zna kako pisati online sadržaj. Online sadržaj tretiraju kao običan magazin, što nikako nije ista stvar. Ja obično govorim ljudima da je online pisanje drugačije, isto kao i pisanje zamolbe za stipendiju i haiku. Privlače me stvari kao što su Krugova knjiga Don’t Make Me Think, Nilsenovo ponovljeno istraživanje i Schwartzov Paradox of Choice.

Cilj je smanjiti kognitivno naprezanje prilikom pristupanja sadržaju. Napravi to i bit ćeš ispred drugih. Na žalost, jako malo ljudi razmišlja o tome. Hypotext je zanimljiva stvar, meni osobno se ne sviđa što se dodatna informacija vidi na zahtjev. To je dodatni napor, koji po meni vjerojatno smanjuje šanse za čitanje teksta. Bilo bi zaniljivo kada bi se te stvari automatski prikazivale kada skrolaš preko njih, tako da čitatelji ne budu zatrpani na početku sa dobro strukturiranim sadržajem koji će biti vidljiv kako prolaze kroz njega.

Vezano za ovo – vjerujem kako je vrijeme čitanja kao metrika dodatni način poboljšanja čitljivosti. Ovo je nešto što sam ja napisao na temu 2012 godine.

Pedro Dias

Ex-Google
apis3

Pedro-DiasPo meni, najveći problem sa sadržajem danas je neuravnoteženost između pretraga korisnika i namjere sa kojom je sadržaj napisan. Česta je pojava da vlasnici web stranica i marketing stručnjaci zaborave da sadržaj nije u nužnoj korelaciji sa tekstom i ključnim riječima; koristan sadržaj može biti u obliku grafike, audio, video… Problem je što često upadnemo u zamku pisanja za tražilice a zaboravimo učiniti sadržaj korisnim i relevantnim… ZA LJUDE!

Kreatori sadržaja se moraju fokusirati na kreiranje najboljeg mogućeg sadržaja, a tek onda skupa sa marketing timom i SEOima pronaći način kako učiniti sadržaj atraktivnijim i user friednly.  Svaki kvalitetan komadić sadržaja bi morao vikati iz sveg glasa “PROČITAJ ME! Vidi kako sam odličan” umjesto još jednog dosadnog komada teksta.

Sažeto. Sadržaj mora:

  • biti relevantan sa temom weba na kojem je
  • biti koristan i zadovoljiti potrebu čitatelja
  • biti strukturiran, kako bi bio lakši za čitanje i uživanje u njemu
  • Na kreativan način prenositi informacije

Sadržaj koji ne prati ove smjernice vjerojatno troši vrijeme, novac i stvara nezadovoljne korisnike.

Komentari

Besplatna SEO procjena

Ime

Email

Web stranica

Budžet